Medulićeva 2, ZAGREB, HRVATSKA/CROATIA   Tel/Fax: +385(1)481-4726  Mob: 099/246-8024

TIFFANY U SVAKOM DOMU

Tiffany Lampa

Kao povijesnu činjenicu treba istaknuti da sam Tiffany zapravo nikada nije izradio niti jednu lampu, već  je samo nadzirao njihovu proizvodnju i nacrte. 

Sve faze izrade Tiffany lampi koje su potekle iz njegovog studija između 1899.-1920. godine osobno je nadzirao i usmjeravao. To se odnosi ne samo na sjenila nego i na rukom izrađene brončane baze.

Tiffany je sebi postavio za cilj da svaki dom u Americi ima Tiffany, bez obzira bili to njegovi prozori, puhano staklo ili nove moderne stolne lampe. Veličanstvene lampe iz Tiffany studija odmah su polučile ogroman uspjeh, te su bile nagrađivane ma gdje se izlagale.

On je konstruirao svoje stolne lampe iz dva dijela: baze i stalka te sjenila. Sjenila su se sastojala od brojnih komadića Favrile stakla položenih u brončani okvir nepravilnih oblika s uzorcima koji su često bili inspirirani organskim i naturalističkih motivima. Vilini su konjici bili uobičajeni, kao i renesansni, zodijački, bambusovi i srednjovjekovni motivi. Baze, izrađene od bronce ili pozlaćene bronce često su sadržavale keramičke ili mozaičke dijelove. Sjenila su ponekad odražavala nacrt—nepravilna bordura lampe, poput Jabukovog cvijeta i Wisterije, naglašavala je organski efekt stablolike baze i cvjetnih motiva. S obzirom da su ručno izrađena, sva su sjenila bila unikati.

Tiffany je također razvio i koristio nove metode izrade stakla. Izbjegavao je ukrašavanje površine, već je nacrte integrirao u samu strukturu sjenila. Bio je dizajner stakla a ne njegov proizvođač i malo je pažnje posvećivao tehničkim zahtjevima rada u staklu. Majstori koji su u njegovoj tvornici radili na temelju njegovih nacrta često su se suočavali s tehnički neostvarivim zadaćama.

Na početku je Tiffany koristio staklo kupljeno od vanjskih tvrtki, no to ga nije u potpunosti zadovoljavalo. Tvrtka Kokomo Opalescent Glass iz Kokoma u Indiani bila je jedna od njegovih dobavljača.

Neobojeno staklo, poput običnog prozorskog stakla sadržava nijansu zelene boje. To je zbog male količine željeznog oksida prisutnog u pijesku, bitnog sastojka stakla. U srednjem vijeku, Venecijanci su proizveli ” dekolorizirajuće sastojke” koji su neutralizirali željezni oksid i time otklonili zelenkaste tonove. Posljedica je bilo kristalno jasno staklo, bez zelekasnih tonova, savršeno za izradu svih oblika umjetničkih djela iz stakla. U slučaju Kokomo stakla, koristile su se brojne kombinacije sredstava za bojenje zajedno s drugim sastojcima stvarajući na taj način jedinstvene boje stakla.

Kako je rasla njegova fascinacija staklom, Tiffany je počeo eksperimentirati s tehnikama odsjaja stakla inspiriran u prvom redu prirodnim sjajem antičkog rimskog stakla. Patentirao je svoju prvu tehniku odsjaja 1881. godine. I tijekom većeg dijela 1880-tih i 1890-tih Tiffany je eksperimentirao u staklu, razvijajući tehnike koje se i danas koriste u izradi obojenog stakla, poput popularne metode ” bakrene folije” koja se koristila pri izradi njegovih čuvenih lampi.